Mobing u Crnoj Gori 47 smanjene motivacije za rad, što takođe ima negativan uticaj na produktivnost. Dodatno, usljed odsustvovanja sa rada zbog zdravstvenih problema žrtve mobinga, poslodavac ima značajne ekonomske posljedice, uvažavajući troškove koji se tiču isplate naknade za vrijeme odsustva sa rada zbog bolesti, opadanje broja kvalifikovanih radnika, potrebu zapošljavanja novih i troškova obučavanja, sudskih procesa i troškova isplate otpremnina usljed prijevremenih penzija. Tako, prema podacima Međunarodne organizacije rada (MOR), mobing košta poslodavca na način da umanjuje radni učinak za 60%, a troškove kompanije 48 povećava i do 180% godišnje. 9.3 Posljedice po državu i društvo Kako su zdravlje i produktivnost bitni elementi bruto nacionalnog dohotka, jasno je da od mobinga trpi društvo u cjelini sa ekonomskog stanovišta i negativnog efekta na poremećaj sistema vrijednosti. Sa stanovišta posljedica po nacionalnu ekonomiju, prema analizama MOR zlostavljanje na radu košta državu u prosjeku 49 3.5% BDP godišnje. Prisutni su i značajni efekti na tržištu rada zbog porasta nezaposlenosti, pa samim tim i dodatna izdvajanja iz budžeta za ostvarivanje prava na isplate naknada za nezaposlene. Zbog zdravstvenih problema koje zaposleni koji su žrtve mobinga imaju, jedna od posljedica mobinga jesu i dodatna izdvajanja iz fondova zdravstva, usljed liječenja i medicinske rehabilitacije, kao i ostvarivanja naknada za bolovanje. Značajan teret pada i na penzione fondove usljed ranijeg odlaska u penziju, porasta broja korisnika prijevremenih i invalidskih penzija (budući da u ekstremnim slučajevima mobing dovodi do potpunog ili djelimičnog gubitka sposobnosti za rad). 47 Litzcke, S. M., & Schuh, H. (2010). Stress, Mobbing und Burn-out am Arbeitsplatz. Springer-Verlag. 48 Hoel, H., Sparks, K., & Cooper, C. L. (2001). The cost of violence/stress at work and the benefits of a violence/stress-free working environment. Geneva: International Labour Organization, 81. 49 Ibid. 23