Mobing u Crnoj Gori postoji 6 puta veća vjerovatnoća da će imati suicidalne misli u odnosu na druge zaposlene.44 Učinkovitost žrtve u odmakloj fazi mobinga je mala ili gotovo nikakva, takva osoba je većinu radnog vremena u strahu, usmjerena je na predviđanje i očekivanje novih uvreda, poniženja i namještaljki koje dolaze od poslodavca ili kolega zlostavljača. Taj strah žrtve nerijetko prenose i na porodicu i najbliže prijatelje. Opterećeni problemom u kojem se nalaze ne primjećuju ni potrebe, niti radost u porodici, jer im je fokus na idućem radnom danu i tako u krug. Nerijetko se koriste i metodama poricanja, ne videći izlaz iz situacije. Žrtve mobinga vremenom mijenjaju svoju ličnost usljed pritisaka kojima su izložene, što se manifestuje nepovjerenjem prema okolini, osjećajima umora i iscrpljenosti, 45 odbačenosti koje proživljava i nikada neće biti ista. Pored toga, žrtva mobinga nerijetko gubi zdravlje i postaje asocijalna, u pojedinim slučajevima može postati i devijantna i agresivna. Istraživanja prestižnih evroskih instituta za rad ukazuju da 46 je prilikom traženja bolovanja mobing uzročnik bolesti u preko 80% slučajeva. Osim zdravstvenih, mobing ima značajne ekonomske posljedice po žrtvu koje uključuju troškove liječenja zarad oporavka fizičkog zdravlja poslije gubitka socijalnog zdravlja, smanjenja zarade usljed bolovanja, prestanka radnog odnosa ili davanja otkaza. Negativne posljedice mobinga reflektuju se i na kvalitet socijalnih kontakata pojedinca, odnose u porodici, te sveukupno urušavanje društvenog položaja žrtve mobinga. 9.2 Posljedice mobinga po poslodavca Mobing ima značajne ekonomske i socijalne posljedice i po poslodavca. Utiče u bitnoj mjeri na kvalitet poslovanja, s obzirom da poremećaji međuljudskih odnosa značajno doprinose smanjenju produktivnosti na radu. U uslovima mobinga rastu tenzije unutar organizacije, strahovi da bi se drugi zaposleni mogli naći u ulozi žrtve, pritisak mobera da se žrtva eliminiše i stvaranje „grupe za podršku“ vodi kreiranju nepovoljne organizacione atmosfere, nepovjerljivog okruženja, kolapsa u organizacionoj kulturi i vrijednostima, te ograničene kreativnosti i produktivnosti zaposlenih. Kada je u pitanju „serijski mobing“ jedna od značajnih posljedica mobinga je i burn-out sindrom, jer dovodi do smanjenja koncentracije, zamora i 44 Einarsen S, Raknes BI, Matthiesen SB, Hellesøy OH. Mobbing og harde personkonflikter. Helsefarlig samspill på arbeidsplassen [Bullying and Severe Interpersonal Conflicts. Unhealthy Interaction at Work]. Bergen, Norway: Sigma Forlag; 1994. 45 Kos, A. (2021). Mobing na radnome mjestu (Doctoral dissertation, University of Pula. Faculty of economics and tourism” Dr. Mijo Mirković”). 46 Biukovic S. (2018). Uticaj mobinga na radnu sposobnost zaposlenih. Dostupno na: https://scindeks-clanci. ceon.rs/data/pdf/0352-3713 22