Mobing u Crnoj Gori Istraživanja i statistički podaci u Crnoj Gori nedvosmisleno ukazuju da muškarci i žene nisu ravnopravno uključeni u radnu snagu. Mapiranje uzroka i faktora koji doprinose rodnoj neravnoteži i rodnoj diskriminaciji na radnom mjestu ima uporište u različitim aspektima rada, počevši od generacijske nejednakosti u obrazovanju, 28 kulturnih normi i tradicije, nejednakih mogu挃Ānosti za napredovanje i sl. Diskriminacija po osnovu roda doprinosi stvaranju povoljnog ambijenta za mobing. Zato identi昀椀kacija diskriminatornih odnosa treba da bude podsticaj za dijagnosti昀椀kovanje mobinga, posebno kada su mobing odnosi maskirani. S druge strane, ne mogu se sve radnje, bez procjene konteksta, dijagnosti昀椀kovati kao mobing. Potreban je zlostavljački kontekst i intencija urušavanja dostojanstva i ugleda žrtve, s ciljem eliminacije iz radnog okruženja. Na primjer, pojavu kao što je tračarenje i iznošenje neistina na račun privatnog života zaposlenog, Leymann kvali昀椀kuje kao jednu od 45 pojavnih radnji mobinga29 , a sudska praksa ukazuje da su u brojnim slučajevima zlostavljačkih aktivnosti usmjerenih protiv žena na radnom mjestu, iste 30 istovremeno bile izložene rodno-zasnovanoj diskriminaciji. Iz perspektive dostupne literature, rod je naglašeno značajan faktor u kontektstu mobinga. Naime, različite studije koje se bave istraživanjem odnosa između pola i mobinga, ističu da su zaposlene žene u ve挃Āoj mjeri izložene mobingu od 31 muškaraca. Dostupna evropska istraživanja o uslovima rada ukazuju da su zaposlene žene izložene psihičkom nasilju tri puta više od muškaraca, dok su zaposlene u Irskoj, Finskoj i Luksemburgu izloženije psihičkom nasilju u odnosu 32 na zaposlene u drugim evropskim zemljama . Takođe, negativni efekti psihičkog nasilja na radnom mjestu su se pokazali učestalijim kod zaposlenih žena. U ovim istraživanjima utvrđeno je da je oko 65% viktimiziranih žena starosti 35-45 godina pretrpjelo učestale psihijatrijske posljedice, kao i da su prijave mobinga akademski etabliranih žena bile češ挃Āe odbacivane.33 Prijavljeno je da se simptomi posttraumatskog stresnog poreme挃Āaja (PTSP) često javljaju kod žrtava mobinga, kod 49% žena i 35,3% muškaraca.34 PTSP usljed mobinga je ustanovljen kod 31% 28 Komar O, Šćepanović A, Glomazić M, Šuković D (2019) Rodno-zasnovana diskriminacija u oblasti rada i zapošljavanja u Crnoj Gori https://womensrightscenter.org/wp-content/uploads/2020/09/Rodno_zasnovana_ diskriminacija.pdf 29 Leymann, H. (1993). Ätiologie und Häu昀椀gkeit von Mobbing am Arbeitsplatz-eine Übersicht über die bisherige Forschung. German Journal of Human Resource Management, 7(2), 271-284. 30 Popa, D. (2021). Psychological, Legal and Organizational Perspectives on Mobbing as a Speci昀椀c Phenomenon of Discrimination. EIRP Proceedings, 16(1). 31 Davenport N, Swartz RD, Eliot GP (2003) Mobbing; İşyerinde Duygusal Taciz, (Çev: OC Önertoy). İstanbul, Sistem Yayıncılık. 32 Tangian, A. S. (2007). Is work in Europe decent? A study based on the 4th European survey of working conditions 2005. 33 Gül, H., İnce, M., & Özcan, N. (2011). The relationship between workplace mobbing and burnout among academics at a Turkish university. Research Journal of International Studies, 18(1), 118-134. 34 Leymann, H., & Gustafsson, A. (1996c). Mobbing at work and the development of posttraumatic stress disorders. European Journal of Work and Organizational Psychology, 5(2), 251–275. 18
Mobbing and gender based discrimination in Montenegro by Irena Radovic Page 28 Page 30