Mobing u Crnoj Gori efikasnosti crnogorskog pravosuđa u svim slučajevima pravosnažnih odluka. Obeshrabrujuće djeluje i podatak da među pravosnažnim sudskim odlukama 127 u čak 89% slučajeva tužbeni zahtjevi za zaštitu od mobinga bivaju odbijeni. Žrtvama zlostavljanja na radu, koje se odvija nerijetko u višegodišnjem produženom trajanju, praćeno trajnim posljedicama po psihu i smanjenu životnu aktivnost žrtava, na račun nematerijalne štete sudovi presuđuju simbolično niske odštetne iznose. Isti su nerijetko niži od samih troškova sudskog postupka. Ovo je dodatno obeshrabrujući faktor u prevenciji mobinga. Posebno destimulativan efekat ima odnos države gdje su u lokalnim samoupravama i javnim preduzećima moberi, i nakon pravosnažnih presuda za nasilje na radnom mjestu, nesmetano nastavili sa rukovođenjem na istaknutim funkcijama, te bivali i unaprijeđeni. Takođe, u svih sedam slučajeva u kojima je pravosnažno utvrđeno zlostavljanje na radu, poslodavac (država, lokalna samouprava, odnosno pravno lice) nije od izvršioca mobinga (po pravilu odgovorno lice na radu kod poslodavca) nadoknadio iznos štete koji je isplatilo žrtvama mobinga, kakvu mogućnost daje Zakon o zabrani zlostavljanja na radu. U presudi Osnovnog suda u Podgorici P.br.1882/19 od 26.06.2020. godine u odnosu na tužbeni zahtjev kojim se traži obavezivanje tuženog da o sopstvenom trošku integralno objavi presudu u dnevnim listovima „Vijesti” i „Dan”, sudija I.B. je osnovanost istog potkrijepila „uzimajući u obzir potrebu i pažnju javnosti da bude upoznata kada su u pitanju ovakvi slučajevi, pri čemu bi objavljivanje za tužioca imalo funkciju otklanjanja stanja nastalog zlostavljanjem na radu i kao takvo predstavljalo moralnu satisfakciju za istog.” Crnogorska sudska praksa u ovom domenu je neujednačena, jer su pojedine sudije i među sedam pravosnažnih presuda kojima je utvrđen mobing, presuđivale drugačije - odbijajući tužbeni zahtjev da se o trošku tuženog presuda objavi u sredstvima javnog informisanja. Iz prethodnog, uz činjenicu da su dostupne pravosnažne presude na sajtu www.sudovi.me anonimizirane, proističe da nema ni javne osude, ni materijalne štete za mobera. Samim tim, ni podsticaja da se nasilje ne ponovi u budućnosti. Tako se šalju poruke da se zlostavljanje na radnom mjestu isplati, te da izvršioci mobinga mogu zlostavljanje nesmetano ponoviti bez bojazni od procesuiranja i kazne. Zato među sedam crnogorskih pravosnažnih sudskih presuda, imamo slučaj dvostrukog povratnika u vršenju nasilja na radnom mjestu. Kada su istaknutiji partijski moćnici bliski vrhu partijske piramide u pitanju, analizirani učinci pravosuđa i UIP, te praksa pokazuju da predmeti bivaju dodijeljeni „podobnim” sudijama i inspektorima, koji po partijskoj direktivi 127 Vidjeti Tabelu 2: Postupanje crnogorskih sudova u predmetima za utvrđivanje mobinga u periodu 2012- 2022. 86