Mobing u Crnoj Gori biti ugrožen od žrtve ili zbog poslovne koristi koju mober može sebi pribaviti na taj način (strateški mobing). Svrha mobinga jeste u zastrašivanju i stvaranju nepovoljne radne atmosfere (straha, neprijatnosti, izolovanosti, ponižavanja) i radi se o ponašanjima koja se ponavljaju. Dakle, diskriminacija može postojati na osnovu jednokratnog postupanja lica prema žrtvi, dok se kod mobinga zahtijeva kontinuitet postupanja - direktno povezan sa postojanjem posljedice mobinga (atmosfere poniženja, izolovanosti, straha i slično) koja nastaje nakon više radnji. Mobing je posljedica ličnog odnosa prema zlostavljanom licu, dok je kod diskriminacije prisutan društveni aspekt, jer se po pravilu njome njeguju i promovišu negativne društvene vrijednosti kroz jačanje postojećih predrasuda i stereotipa. Diskriminacija postoji uvijek kada postoji objektivna radnja, a subjektivni doživljaj žrtve nije od primarnog značaja. Tako će diskriminacija postojati uvijek kada neki poslodavac manje plaća zaposlene žene u odnosu na muškarce koji rade na istim poslovima, bez obzira na to da li su zaposlene žene toga svjesne ili ne. Mobing je za razliku od diskriminacije isključivo vezan za proces rada i samim tim postoje elementi koji nisu regulisani zabranom diskriminacije, a koji su od izuzetne važnosti za primjenu propisa i sankcionisanje nedozvoljenog ponašanja 56 u ovom domenu. Sve prethodno ukazuje na realnu potrebu da se mobing reguliše na poseban način, odvojeno od diskriminacije, što je slučaj s crnogorskim zakonodavstvom. 56 Reljanović, N., & Petrović, A. (2011). Šikanozno vršenje prava, diskriminacija i zlostavljanje na radu, zakonska regulativa i praksa [Misuse of Rights, Discrimination and Mobbing: Legal Framework and Practice]. Pravni zapisi, 2(1), 186-196. 32