Mobing u Crnoj Gori Osim Leymannove de昀椀nicije vrlo je značajna i de昀椀nicija Andree Adamsiz 1992. godine: „Mobing je ponašanje koje ima za cilj potcjenjivanje i degradiranje ljudskog bi挃Āa preko zlonamjernog jezika i prikrivenih okrutnih djela koja 5 postupno podrivaju samopouzdanje i samopoštovanje osobe.“ Po mnogima jedna od najpotpunijih de昀椀nicija mobinga navedena je u francuskom zakonu o mobingu iz 2002. godine, a glasi: „Mobing je psihičko maltretiranje koje se ponavlja putem aktivnosti koje za cilj ili posljedicu imaju degradaciju radnih uslova zaposlenog, čime se uzrokuje napad na žrtvu i nanosi šteta ljudskim pravima i ljudskom dostojanstvu, šteti 昀椀zičkom ili mentalnom 6 zdravlju ili kompromituje žrtvina profesionalna budu挃Ānost.“ Iako u teoriji postoji mnoštvo de昀椀nicija mobinga, među najzastupljenijim je sljede挃Āa: „Mobing je speci昀椀čan oblik ponašanja na radnom mjestu kojim jedna ili više osoba sistematski psihički zlostavlja i ponižava drugu osobu, ugrožava njen ugled, ljudsko dostojanstvo i integritet, a sa ciljem eliminacije sa radnog mjesta.“ 7 Iz ove de昀椀nicije proizilaze sljede挃Āe bitne karakteristike mobinga: 9 u pitanju je psihičko zlostavljanje i ponižavanje neke osobe na radnom mjestu, od strane jedne ili više osoba, s dalekosežnim posledicama po zdravlje i socijalni status zaposlenog; 9 zlostavljanje i ponižavanje se vrši u kontinuitetu i u produženom trajanju; 9 psihičko zlostavljanje i ponižavanje dovodi do povrede dostojanstva zaposlenog, kao i do stvaranja neprijateljskog radnog okruženja. Dakle, mobing ima za posljedicu povredu osnovnih ljudskih vrijednosti, kao što su: ugled, čast i dostojanstvo. Sa druge strane, dovodi i do poreme挃Āaja međuljudskih odnosa na radnom mjestu, iz razloga što i zaposleni koji nisu žrtve mobinga osje挃Āaju strah da se mogu na挃Āi u sličnoj situaciji, tako da vrlo često ne daju podršku žrtvi mobinga ili se pod pritiskom ili iz koristi pridruže zlostavljaču; 9 u ve挃Āini slučajeva je planiran i odvija se s ciljem svjesnog ponižavanja pojedinca. U početku postoji nerazriješen kon昀氀ikt koji prerasta u neobuzdane agresivne tendencije zlostavljača prema drugoj osobi, s ciljem napada i kažnjavanja. Žrtva postaje „obilježena“ i izolovana iz radne sredine, te predstavljena kao problem u radnom okruženju. 9 krajnji cilj mobinga jeste prestanak radnog odnosa zaposlenog, na sopstvenu inicijativu. To dalje ima posljedice po psiho昀椀zičko zdravlje, materijalni i socijalni status zaposlenog, kao i na radno okruženje, učinke 5 Kostelić-Martić, A. (2005) Mobing: psihičko maltretiranje na radnome mjestu (kako prepoznati mobing, kako se obraniti i kako ga spriječiti). Zagreb: Školska knjiga, str. 11. 6 Francuski Zakon socijalne modernizacije br. 2002–73 od 17. januara 2002. godine. 7 Simović V. (2010). Mobing - pojam, uzroci, posljedice i mehanizmi zaštite. Pravni zbornik, Podgorica, br. 1-2 /2010 ISSN: 0350-6630), str. 296-317. 7