Mobing u Crnoj Gori je traženo. Viši sud cijeni da tužiteljice, imaju pravo na naknadu štete za koju odgovara poslodavac (čl.10 Zakona o zabrani zlostavljanja na radu). Međutim, i dalje rade kod prvotuženog, pa se ne može prihvatiti da je zbog postupanja tuženih, kod njih nastupio stepen umanjenja životne aktivnosti, koji bi opravdavao dosuđenje naknade za duševne bolove po tom osnovu. Uostalom, prvostepeni sud je u razlozima kod dosuđenja naknade imao u vidu da se radi o povredi prava ličnosti - što jeste osnov za dosuđenje tražene naknade, kao posledica radnji tuženih koje su prethodno navedene, a sadržane su u čl. 2 navedenog zakona. Za razliku od prvostepenog suda, drugostepeni sud nalazi da pretrpljeno i dužina trajanja radnji koje su preduzimane od tuženih, opravdavaju dosuđenje naknade u ve挃Āem iznosu od one koja je dosuđena predmetnom presudom. Zato je tužiteljicama, umjesto po 1.000 eura, dosuđeno po 2.000 eura, pa je u tom dijelu došlo do preinačenja.123 Sud je je odbio kao neosnovan zahtjev drugotuženog Z.V. da mu tužiteljice isplate troškove parničnog postupka: „imaju挃Āi u vidu da je prema čl. 8 st. 3 Zakona o zabrani zlostavljanja na radu drugotuženi odgovorno lice kod poslodavca sa svojstvom pravnog lica (prvotuženog) i izvršilac mobinga-lice od koga prvotuženi koji odgovara na štetu-poslodavac (čl.10) ima pravo da nadoknadi ispla挃Āenu štetu ne postoji obaveza tužiteljica da drugotuženom nadoknadi troškove postupka, zbog čega je njegov zahtjev u tom dijelu odbijen kao neosnovan, pa je i u tom 124 dijelu predmetna presuda preinačena.” Vrhovni sud Crne Gore je 06.10.2020. godine odbio revizije obje parnične 125 strane kao neosnovane i potvrdio drugostepenu presudu. 16.3 Mobing u sudskoj praksi Crne Gore: zaključci Od stupanja na snagu Zakona o zabrani zlostavljanja na radu, u periodu od juna 2012. do januara 2022. godine, učinak crnogorskog pravosuđa svodi se na 7 sudskih presuda kojima je pravosnažno utvrđen mobing i 95 odbijenih tužbenih zahtjeva. Analizom sedam pravosnažnih sudskih presuda kojima je crnogorsko sudstvo utvrdilo postojanje mobinga, evidentno je da su se predmetni tužbeni zahtjevi, bez izuzetka, odnosili na vertikalni mobing. U dva od sedam slučajeva pravosnažno utvrđenog mobinga pred Osnovnim sudom u Podgorici, kao izvršilac mobinga označeno je isto nadređeno lice muškog pola, koji je u ova dva slučaja mobing izvršio na istoj rukovode挃Āoj poziciji. 123 Presuda Višeg suda u Podgorici Gž. br. 1263/18 od 06.03.2019, str. 8. 124 Ibid. 125 Presuda Vrhovnog suda Rev. br. 583/19 od 06.10.2020. Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore u sastavu sudije Vesne Begović, kao predsjednice vijeća, Ranke Vuković, Snežane Aleksić, Radojke Nikolić i Dragice Milačić, kao članica vijeća. 83